utorak, 23. listopada 2018.

Tesari šindre - stari zanati

Tragajući za starim zanatima i poslovima koji polahko padaju u zaborav, našli smo se u Turkovićima, selu udaljenom nekih desetak kilome... thumbnail 1 summary

Tragajući za starim zanatima i poslovima koji polahko padaju u zaborav, našli smo se u Turkovićima, selu udaljenom nekih desetak kilometara od Fojnice, kroz koje prolazi jedan od obilaznih puteva prema Prokoškom jezeru.
Mumin Bureković, 83-godišnjak iz ovog sela priča nam o tome kako se izrađuje šindra ili kaplama, kako je još nazivaju u ovim krajevima. Riječ kaplama je turcizam i označava pokrivanje, oblaganje (Çatı Kaplamaları - krovopokrivač).

Kako veli Mumin, odabir pravog drveta veoma je važan u izradi kvalitetne kaplame. Za izradu kaplame koriste se jela, smrča i omorika. Drvo mora biti dovoljno “zrelo”, što znači da mora biti dovoljno staro. Otkriva nam da pored toga što izabrano drvo mora biti zdravo, debljina drveta na panju mora biti bar 50-60 cm da bi šindra bila kvalitetna i dugotrajna. On je ovaj posao naučio od bivšeg mutevelije, rahmetli Ibrahima Softića.

S ponosom nam kazuje kako su oni nekada davno uradili prvo prekrivanje hladnjaka kod popularne fojničke “Hiljadarke”. Taj krov je trajao sve do unazad nekoliko godina kada su hladnjaci ponovo prekriveni, ali već sada je evidentno da će životni vijek nove šindre biti znatno kraći. Odabrano drvo se dovozi i cijepa posebnim, namjenskim alatom.
Nakon toga se pristupa tesanju, također posebnom sjekirom (bradvom). Ugradnju kaplame na krov također ne zna raditi svako. Na pitanje da li je ovaj zanat u izumiranju Mumin nam sa zadovoljstvom kazuje da u ovom selu zasigurno nije, jer trenutno ima još 3-4 majstora koji znaju raditi ovaj posao. Oni su obučili i par mladih, zainteresovanih ljudi koji su željeli naučiti ovaj posao jer je potražnja za šindrom velika.

Ona je svojevremeno bila prijeka potreba jer je bila najjeftiniji materijal koji se nalazio tako reći nadohvat ruke a bio je funkcionalan i dugotrajan zahvaljujući znanju i vještini tadašnjih majstora, ali i mogućnošću boljeg odabira drveta i njegovog kvaliteta. Sadašnji naručioci su uglavnom vlasnici etno sela, ali i obični ljudi koji žele ukrasiti i obogatiti svoj životni prostor i udahnuti u njega dio starog ugođaja i ambijenta.

Mumin veli da mu nije nužda raditi ovaj posao jer ima penziju a i sinovi ga paze, ali on je spojio ugodno s korisnim. Zaradi se koja marka, prekrati se vrijeme, a uz to se radi posao koji ovaj vedri čovjek voli raditi. Želimo mu da ga zdravlje još dugo posluži i da uživa u svom poslu i penzionerskim danima.


Izvor: novum.ba/Mirhat Mračkić

Izradom drvene šindre bavi se i majsto Jovan. Više pogledajte u videu:

Nema komentara