02:24
Dodatno bogaćenje begovskih porodica vršilo se i na druge načine a prije svega ženidbenim vezama, kupovinom, preuzimanjem posjeda od vlasti, korištenjem društvenog ugleda i statusa i sl.Tako je na prijelazu između XIX i XX vijeka stvorena najmoćnija i najuglednija begovska porodica u BiH, tj. porodica Fadilpašića (Šerifovića). U to vrijeme su posjedovali mnoge stambene objekte zajedno sa nekoliko kula u Sarajevu (lokalitet Bačeva) te kule u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni.
Dvije kule u Sarajevu Fadil-paša Šerifović je oko 1850. godine dao porušiti te je od njih sagradio odžak na vrelu Bosne dok su ostale kule zadržane kao ishodne za nadziranje mnogobrojnih imanja u okolici Sarajeva te u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni.
Kulu u Osmacima porodica Fadilpašića vjerovatno nije nikada koristila za stanovanje niti kao ishodnu kuću (ljetnjikovac) jer su imali dosta kuća u Sarajevu. Ovu kulu su koristile subaše za nadziranje imanja a u narodu je naročito po zlu ostao
upamćen Alijaga.
Milenko S.Filipović je 1938.godine zabilježio ovu kulu koja je već tada bila u ruševnom stanju bez krova i spratova, a nakon završetka II svjetskog rata Mjesni narodni odbor Osmaci je donio odluku da se ova kula do kraja poruši a kamen iskoristi za nasipanje lokalnih puteva kao što je to urađeno sa Mušanovom kulom u Capardama za vrijeme austrougarske uprave kada je materijal iskorišten za gradnju pruge Tuzla-Zvornik. Hamdija Kreševljaković u svojoj knjizi navodi primjer rušenja Fadilpašine kule u Osmacima kao jedinstven u novoj Jugoslaviji jer su već tada ove kule bile proglašene nacionalnim spomenicima kulture i stavljene pod zaštitu države tako da on smatra da Mjesni odbor u Osmacima vjerovatno nije znao za ovu odluku.
Enver Alić u časopisu „Šeherdžik“ daje detaljniji opis ove kule po sjećanju mještana tako da se na osnovu svega može sačiniti približna slika kule u svom izvornom obliku i sa pratećim pomoćnim objektima koji su vjerovatno uništeni mnogo ranije od same kule. Ne postoje nikakvi zapisi o dimenzijama i obliku kule niti su sačuvani bilo kakvi nacrti o objektu ali bi se arheološkim iskopavanjima vjerovatno mogle utvrditi dimenzije temelja. Zbog važnosti lokaliteta Kule koji i danas u narodu služi kao svojevrsni orijentir u prostoru ponovna izgradnja ove kule bi bila značajan podsticaj ovom vidu stanovanja ali i seoskom turizmu uopšteno.
Na osnovu sačuvanih kula u okruženju kao i nacrta kula koje su odavno porušene te imajući u vidu veličinu imanja za čije potrebe je kula i sagrađena sačinjen jemogući izgled kule sa pomoćnim objektima koji su služili za boravak subaše ali i za obradu imanja i skupljanje ljetine sa tih imanja te njenu doradu i slanje u Sarajevo ili na neko drugo tržište.
Autor: Nusret Mujagić
Dvije kule u Sarajevu Fadil-paša Šerifović je oko 1850. godine dao porušiti te je od njih sagradio odžak na vrelu Bosne dok su ostale kule zadržane kao ishodne za nadziranje mnogobrojnih imanja u okolici Sarajeva te u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni.
Kulu u Osmacima porodica Fadilpašića vjerovatno nije nikada koristila za stanovanje niti kao ishodnu kuću (ljetnjikovac) jer su imali dosta kuća u Sarajevu. Ovu kulu su koristile subaše za nadziranje imanja a u narodu je naročito po zlu ostao
upamćen Alijaga.
Milenko S.Filipović je 1938.godine zabilježio ovu kulu koja je već tada bila u ruševnom stanju bez krova i spratova, a nakon završetka II svjetskog rata Mjesni narodni odbor Osmaci je donio odluku da se ova kula do kraja poruši a kamen iskoristi za nasipanje lokalnih puteva kao što je to urađeno sa Mušanovom kulom u Capardama za vrijeme austrougarske uprave kada je materijal iskorišten za gradnju pruge Tuzla-Zvornik. Hamdija Kreševljaković u svojoj knjizi navodi primjer rušenja Fadilpašine kule u Osmacima kao jedinstven u novoj Jugoslaviji jer su već tada ove kule bile proglašene nacionalnim spomenicima kulture i stavljene pod zaštitu države tako da on smatra da Mjesni odbor u Osmacima vjerovatno nije znao za ovu odluku.
Enver Alić u časopisu „Šeherdžik“ daje detaljniji opis ove kule po sjećanju mještana tako da se na osnovu svega može sačiniti približna slika kule u svom izvornom obliku i sa pratećim pomoćnim objektima koji su vjerovatno uništeni mnogo ranije od same kule. Ne postoje nikakvi zapisi o dimenzijama i obliku kule niti su sačuvani bilo kakvi nacrti o objektu ali bi se arheološkim iskopavanjima vjerovatno mogle utvrditi dimenzije temelja. Zbog važnosti lokaliteta Kule koji i danas u narodu služi kao svojevrsni orijentir u prostoru ponovna izgradnja ove kule bi bila značajan podsticaj ovom vidu stanovanja ali i seoskom turizmu uopšteno.
Na osnovu sačuvanih kula u okruženju kao i nacrta kula koje su odavno porušene te imajući u vidu veličinu imanja za čije potrebe je kula i sagrađena sačinjen jemogući izgled kule sa pomoćnim objektima koji su služili za boravak subaše ali i za obradu imanja i skupljanje ljetine sa tih imanja te njenu doradu i slanje u Sarajevo ili na neko drugo tržište.
Autor: Nusret Mujagić
Nema komentara
Objavi komentar