Nakon što je prvi put predstavljena postavkom u Galeriji Mandžić u Tuzli (otvorena 25. avgusta 2014. godine), Zavodova izložba tradicionalne stambene arhitekture „Kuća sjeveroistočne Bosne“ je izašla iz Tuzle i krenula na put širom Tuzlanskog kantona, a evo i šire.
Autorica izložbe „Kuća sjeveroistočne Bosne“ je vanjska saradnica Zavoda, mlada arhitektica Tijana Veljković. Za koncepciju izložbene postavke u Srebreniku bio je zadužen Semir Hadžimusić, stručni saradnik za kulturno-historijsko naslijeđe.
Postavka se sastoji od sedamnaest izložbenih panoa; na deset panoa je predstavljeno deset tradicionalnih bosanskih kuća s područja Tuzlanskog kantona, dok su na sedam drugih panoa data stručna objašnjenja o tipovima ovih kuća (kuća nad magazom, spratna kuća, spratna dimalučara, kuća sa čardakom među rogovima), materijalima od kojih su građene (drveni pokrivač –šindra, biber crijep –kopitar, blatni malter, kameni zid, ćerpič, zemljani i drveni zid) i druge zanimljive pojedinosti. Također, izložbena postavka panoa obogaćena je i sa dvije makete tradicionalnih kuća.
U pitanju su „Suljagića konak“ u Špionici, općina Srebrenik i „kuća Mare Popović“ u Gračanici, općina Gračanica, obje proglašene nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine. Treba reći da su makete izradili vrijedni učenici JU MS Građevinsko -geodetske škole u Tuzli.
Partner Zavodove izložbe u Srebreniku bio je Muzej Istočne Bosne Tuzla, koji je u okviru iste priredio svoju postavku tradicionalne bosanske sobe (sto peškun, stolice peškun, serdžada, mangala, rafa ugaona, stalak za cvijeće, sahan, buhurdar, ibrik, pribor za kahvu...). Za ovu postavku bila je zadužena Vesna Isabegović, muzejski savjetnik Muzeja istočne Bosne Tuzla.
Izložbu je u ime Zavoda otvorio prof. dr. Nusret Mujagić, dipl. ing. arh. iz Živinica, a na izložbi su prisustvovali i predstavnici Zavoda: Benjamin Bajrektarević, direktor, kao i Rusmir Djedović, Milica Petrović i Semir Hadžimusić, stručni saradnici.U organizaciji JU Muzej Tešanj i JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, u Tešnju je u subotu 8. avgusta otvorena izložba „Kuća sjeveroistočne Bosne". Izložba je organizovanau sklopu manifestacije „Ljeto u Tešnju 2015", a postavljena je u Eminagića konaku u Tešnju, upravo pravom mjestu i ambijentu za ovakvu izložbu.
Izložba je ovog puta upotpunjena sa devet maketa (sedam novih), pomoću kojih posjetioci mogu imati i egzemplarni uvid u izgled onih starih kuća koje su prikazane na panoima. Za izradu maketa bili su ponovo zaduženi učenici srednje Građevinsko-geodetske škole iz Tuzle, koji su poslije izradili i desetu maketu tako da se izložba u cijelosti kompletirala.
Za koncepciju ove postavke u Tešnju bili su zaduženi Almir Mutapčić, Munisa Kovačević i Semir Hadžimusić, stručni saradnici Zavoda. Pored toga posjetiocima izložbe je podijeljena nova izložbena afiša koja je po uzoru na katalog, netom prije izrađena.
Na svečanom otvorenju izložbe prisutnima su se obratili prof. dr. Mirsad Kunić, vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli, Benjamin Bajrekterević, prof., direktor Zavoda i Ernad Prnjavorac, prof., direktor JU Muzej Tešanj. Prema riječima Ernada Prnjavorca, ova izložba svakako nam koristi da bolje upoznamo i navike naših predaka, kako od onih u oblasti građenja pa sve do onih higijenskih.
Posebna prednost ove izložbe je što posjetioci na osnovu maketa imaju možese reći 3D uvid u način građenja kuća. Benjamin Bajrekterević, direktor Zavoda istakao je kako je prilikom pripremanja ove izložbe bilo puno posla kako bi se sve pojedinosti oko ovih građevina našle na jednom mjestu. Panoi i makete čine svakako prve dvijefaze ovog projekta, a završna faza će biti publikacija koja će na jednom mjestu objediniti: panoe, makete i izložbe širom naše zemlje. Prof. dr. Mirsad Kunić, govoreći o izložbi usporedio je stare kuće koje su dio tzv. narodne arhitekture sa usmenom književnošću jer su i one kao djela usmene književnosti nastajala u jednom kolektivnom zamahu (graditeljskom), a onda su se pojedine izdvajale na osnovu nekih posebnosti po kojim su se isticale.
Vidimo da na njima nema pretjeranih ukrasa, bio sam krajnje slobodan usporediti ih sa sevdalinkom koja je naš krajnje pojednostavljen usmeni lirski oblik, istakao je prof. Kunić. Isto tako prof. dr. Mirsad Kunić se osvrnuo na unutrašnjost, narodni duh ovih kuća, te tom prilikom citirao i jedan esej Skendera Kulenovića, koji je rađen kao predgovor za čuveno djelo Avde Hume „Grozdanin kikot".
Zavodova izložba u Eminagića konaku u Tešnju ostala je otvorena mjesec dana, a nakon Tešnja izložbena postavka „Kuća sjeveroistočne Bosne“ ponovo je nastavila put po Tuzlanskom kantonu (Lukavac, Banovići, Živinice).
Autor: Semir Hadžimusić
Nema komentara
Objavi komentar